Sir Oliver wrote:

---

Dobar Ćazim. Pardon - prolazan. -- Edited by Sir Oliver at 04:04, 2005-06-10

---

Nije Ćazim nego KASIM. Mogu li te BANOVATI, molim te, samo na 1 dan

Sir Oliver wrote:

---

A jes' ti to posto ovdašnji Šemso Bonaparta? :D Ne može bogami. Ako ti daje nekoga banirat samo da vidiš kako to šljaka baniraj "surovog". :P -- Edited by Sir Oliver at 07:10, 2005-06-13

---

Evo jedan zanimljiv tekstic (mislim da ce biti jako interesantan OFK BoguMilima kao rjesenje zasto vec sezonu za sezonom sjedi u IV ligi i ceka plasman u III) koji sam nasao na oficijelnom sajtu hattrick BiH. Pa ako vam nije mrsko procitajte mislim da se isplati - posebno za novajlije:

I pored svih razlicitosti u pristupu razvoja tima moze se reci da postoje
tri osnovne varijante koje svi HT-manageri svjesno ili nesvjesno slijede.
Pojednostavljeno, one bi se mogle predstaviti na sljedeci nacin:
1.      Kratkorocni pristup igri, usmjeren na kupovinu sto jacih igraca uz
trosenje citavog kapitala ekipe na pojacanja. Cilj je brzo popuniti rupe u ekipi i tako steci sopstvenu prednost ili nadoknaditi prednost drugih ekipa u ligi. Novi kapital se dobija iskljucivo od prodanih karata i zatim ponovo trosi.
Manageri koji ovako igraju nerjetko kupuju starije igrace jer im je cjena manja i jer postizu bolje rezultate sa vecim iskustvom. Radi “ustede” se u podmladak ekipe ulaze vrlo malo i nasumicno.
2.      Vecina managera koja se namjerava baviti Hattrickom malo duze pokusava da pronadje jednu zdravu ravnotezu izmedju kupovine pojacanja i ulaganja u omladinu. To podrazumjeva sklapanje izvjesnih kompromisa i na jednoj i na drugoj strani. Kupuju se samo pojacanja koja se mogu priustiti i koja su neophdna s jedne strane, s druge stane su mladi igraci koji dolaze u ekipu
doduse uglavnom 17-ogodisnjaci, ali sa slabijim primarnim ili sekundarnim skillovima.
Ovako je moguce biti kompetetivan u ligi, a ipak imati i neku buducnost ekipe. Novac tako dolazi od prodaje karata i prodaje “zastarjelih” igraca koje je ekipa trenirala u proteklom periodu – oni bivaju zamjenjeni najboljim mladim igracima. Od dobiti se kupuju novi omladinci i pojacanja itd..
3.      Postoji medjutim i treci put, nazovimo ga dvofazni razvoj.      
Primjeri iz proslosti nam kazuju da su najbolje rezultate u brzom razvoju postizale ekipe koje su zrtvovale jednu ili dvije sezone da bi klub postavile na zdrave financijske osnove i koje su tek onda krenule u ostvarivanje ciljeva u smislu osvajanja lige i napredovanje na visi nivo. Cesto se desi da se cak katapultiraju za dva nivoa u dvije sezone. Sav novac takve jedne ekipe je u prvoj fazi isao u kupovinu sto boljih omladinaca a ostatak je ulagan u igrace koji imaju perspektivu da se u buducnosti prodaju uz dobit – dakle pitanje njihovog uticaja na igru tima je stavljeno u drugi plan. Rezultati su naravno bili vrlo skromni u prvo vrijeme, ali u drugoj fazi, kad se pocetni kapital vec jednom akumulirao, eksploziji vise nista nije stajalo na putu. Ogromna kolicina novca s jedne strane i iskustvo u sticanju istog s druge strane su siguran preduslov za uspjeh. Zao mi je sto ponekog moram razocarati, ali takticki dio igre nije dovoljan da kompenzira lose ekonomsko vodjenje tima.


Svako se moze prepoznati u jednoj od ove tri grupe. Vecina koja ovo cita, dakle interesuje se, pripada drugoj, takozvanoj klasicnoj grupi. Medjutim, mora da nesto ne stima cim osjecate potrebu da se i dalje bavite ovom temom. Razlog je taj da ste svi primjetili da i ostali rade na svojim ekipama i razvijaju ih. Stvar dakle nije samo u tome da se ide naprjed, nego naprjed treba ici brze od ostalih. Taman ste digli prosjecne oscjene ekipe za nekoliko bodova, a konkurencija vec kupila nekog zvjezdanog napadaca i tako sav vas trud na razvoju ekipe skoro ponistila. Deprimirajuce?

Napravimo jedan moguci scenario po gore opisanim grupama u jednoj, recimo petoj ligi nakon dvije prve sezone. Sve su ekipe iz prve, kratkorocne grupe vec izgubile dah i vegetiraju na dnu. Klasicari su uspjeli da se popnu za jedan nivo (dakle u cetvrtu ligu) i da se konsoliduju u novoj, po konkurenciji puno jacoj sredini. Kombinacijama PIC-a i MOTS-a i taktickim mudrolijama odoljevaju jacim ekipama i kuju planove o osvajanju prvenstva i napretku u trecu ligu, za dvije tri sezone podrazumjeva se. Sezone prolaze i nista se ne dogadja. Nas klasicar nikako da napravi dovoljnu kvalitativnu razliku da bi mogao da odmakne konkurenciji. I onda iz vedra neba, iz pete lige dolazi neka uzasno jaka ekipa i sa 40 bodova osvaja prvenstvo i uspjeva da se direktno plasira u trecu ligu. Kako je to moguce?? Ovakav scenario je zapravo bio za ocekivati. U okruzenju gdje svi rade slicne stvari je vrlo tesko izdici se. Potrebno je uraditi nesto novo, hrabro i efikasno. Naravno, to je lakse reci nego uraditi, ali je moguce.